Šta je cloud?

Cloud odnosno oblak se odnosi na servere kojima se pristupa putem interneta, te softver i baze podataka koji se izvode na tim serverima. Cloud serveri se nalaze u podatkovnim centrima širom svijeta.

Koristeći cloud computing, korisnici i kompanije ne moraju sami upravljati fizičkim serverima niti pokretati softverske aplikacije na svojim mašinama.

Umjesto toga, cloud korisnicima omogućuje pristup istim datotekama i aplikacijama s gotovo bilo kojeg uređaja, jer se pohrana odvija na serveru u data centru, umjesto lokalno na korisničkom uređaju.

Ovo je razlog zašto se korisnik može prijaviti na svoj npr. facebook račun na novom mobitelu nakon što prestane koristiti stari uređaj, i još uvijek pronaći svoj stari račun sa svim svojim fotografijama, video zapisima i razgovorima.

cloud

Na isti način funkcionira usluga e -pošte u oblaku kao što su Gmail ili Microsoft Office 365, te pružatelji usluga skladištenja u oblaku poput Dropboxa ili Google diska.

Kako funkcioniše cloud?

Cloud computing je moguć zbog tehnologije koja se zove virtualizacija. Virtualizacija omogućava stvaranje simuliranog, samo digitalnog “virtualnog” računara koje se ponaša kao da je fizičko računalo sa vlastitim hardverom. Tehnički izraz za takav računar je virtuelna mašina.

Kada se pravilno implementiraju, virtualne mašine na istoj mašini domaćina međusobno su zaštićene, tako da uopće ne komuniciraju jedna s drugom, a datoteke i aplikacije s jedne virtualne mašine nisu vidljive drugim virtualnim mašinama iako su na ista fizička mašina.

Virtuelne mašine takođe efikasnije koriste hardver koji ih hostuje. Pokretanjem više virtualnih mašina odjednom, jedan poslužitelj postaje mnogo poslužitelja, a podatkovni centar postaje čitav niz centara podataka koji mogu opsluživati ​​mnoge organizacije.

Zbog toga pružatelji usluga u oblaku mogu ponuditi korištenje svojih poslužitelja za daleko više korisnika odjednom nego što bi inače mogli, a to mogu učiniti uz dosta niže troškove.

Koje vrste oblaka postoje?

Privatni oblak: Privatni oblak je poslužitelj, podatkovni centar ili distribuirana mreža potpuno posvećena jednoj organizaciji.

Javni oblak: Javni oblak je usluga koju vodi vanjski dobavljač i može uključivati ​​poslužitelje u jednom ili više centara podataka. Za razliku od privatnog oblaka, javne oblake dijeli više organizacija. Koristeći virtualne mašine, pojedine servere mogu dijeliti različite kompanije, što se naziva “multitenancy” jer više zakupaca iznajmljuje prostor servera unutar istog servera.

Hibridni oblak: Implementacije hibridnog oblaka kombinuju javne i privatne oblake, pa čak mogu uključivati ​​i lokalne servere. Organizacija može koristiti svoj privatni oblak za neke usluge, a svoj javni oblak za druge, ili može koristiti javni oblak kao sigurnosnu kopiju svog privatnog oblaka.

Više oblaka (multi cloud): Više oblaka je vrsta implementacije oblaka koja uključuje korištenje više javnih oblaka. Drugim riječima, organizacija sa implementacijom u više oblaka iznajmljuje virtuelne servere i usluge od nekoliko vanjskih dobavljača. Implementacija više oblaka može biti i hibridni oblak i obrnuto.

Vrste cloud usluga: IaaS, PaaS, bez servera i SaaS

Većina usluga računarstva u oblaku spada u četiri široke kategorije: infrastruktura kao usluga (IaaS), platforma kao usluga (PaaS), bez servera i softver kao usluga (SaaS). Ovo se ponekad naziva „stack“ računarstva u oblaku jer se nadograđuju jedno na drugo. Znajući što su i po čemu se razlikuju, lakše ćete postići poslovne ciljeve.

Infrastruktura kao usluga (IaaS) – Najosnovnija kategorija usluga računarstva u oblaku. S IaaS-om unajmljujete IT infrastrukturu, poslužitelje i virtualne mašine (VM-ove), skladište, mreže, operativne sisteme od pružatelja usluga u oblaku.

Platforma kao usluga (PaaS) – Platforma kao usluga odnosi se na računarstvo u oblaku koje pruža okruženje na zahtjev za razvoj, testiranje, isporuku i upravljanje softverskim aplikacijama. PaaS je osmišljen kako bi programerima olakšao brzo stvaranje web ili mobilnih aplikacija, bez brige o postavljanju ili upravljanju temeljnom infrastrukturom poslužitelja, prostora za pohranu, mreže i baza podataka potrebnih za razvoj.

Računarstvo bez servera (serverless computing) – Preklapajući se sa PaaS-om, računarstvo bez servera fokusira se na izgradnju funkcionalnosti aplikacije bez trošenja vremena na stalno upravljanje serverima i infrastrukturom koja je za to potrebna. Provajder clouda za vas vodi postavljanje, planiranje kapaciteta i upravljanje serverom. Arhitekture bez servera su visoko skalabilne i vođene događajima, koristeći resurse samo kada dođe do određene funkcije ili okidača.

Softver kao usluga (SaaS) – Softver kao usluga je metoda za isporuku softverskih aplikacija putem interneta, na zahtjev i obično na osnovi pretplate. Sa SaaS-om, pružatelji usluga u oblaku ugošćuju i upravljaju softverskom aplikacijom i temeljnom infrastrukturom te se bave bilo kakvim održavanjem, poput nadogradnje softvera i sigurnosnim zakrpama. Korisnici se povezuju s aplikacijom putem interneta, obično putem web preglednika na telefonu, tabletu ili računaru.

Zbog čega se “cloud” odnosno oblak naziva tako?

Oblak je počeo kao žargonski izraz u tehnološkoj industriji. U prvim danima interneta, tehnički dijagrami često su predstavljali servere i mrežnu infrastrukturu koji internet čine oblakom. Kako se sve više računarskih procesa preselilo na ovaj poslužitelj i infrastrukturni dio interneta, ljudi su počeli govoriti o prelasku na oblak kao skraćeni način izražavanja gdje se odvijaju računarski procesi. Danas je oblak široko prihvaćen izraz za ovaj stil računarstva.

Datum objave: 09.10.2021. 16:33 u 16:33

Pročitajte još naših članaka