5G tehnologija i sve što trebamo znati o njoj

Želite li znati više od 5G tehnologiji? Na pravom ste mjestu.

5G tehnologija ima teoretsku maksimalnu brzinu od 20 Gbps, dok je krajnja  brzina 4G samo 1 Gbps. Nova tehnologija također obećava niže kašnjenje, što može poboljšati performanse poslovnih aplikacija, kao i druga digitalna iskustva (kao što su online igre, video konferencije i još mnogo toga).

Dok su se ranije generacije mobilne tehnologije (kao što je 4G LTE) fokusirale na osiguravanje povezivanja, 5G podiže povezanost na viši nivo isporukom povezanih iskustava iz oblaka klijentima. 5G mreže su virtuelizirane i vođene softverom, a iskorištavaju tehnologije oblaka.

Karakteristike 5G mreže

• Brzina podataka do 20Gbps – > 10 do 100x poboljšanje brzine u odnosu na 4G i 4.5G mreže
• Kašnjenje od 1 milisekunde
• 1000x propusni opseg po jedinici površine
• Do 100x veći broj povezanih uređaja po jedinici površine (u poređenju sa 4G LTE)
• 99,999% dostupnosti
• 100% pokrivenost
• 90% smanjenje potrošnje energije mreže
• Do 10 godina trajanja baterije za IoT uređaje male snage

Kako radi 5G tehnologija?

Ova tehnologija će uvesti napredak kroz arhitekturu mreže. 5G New radio, globalni standard za sposobniji 5G bežični vazdušni interfejs, pokrivaće spektre koji se ne koriste u 4G. Nove antene će sadržati tehnologiju poznatu kao masivni MIMO (višestruki ulaz, više izlaza), koja omogućava da više predajnika i prijemnika prenesu više podataka u isto vrijeme.

Arhitekture nove generacije mreže bit će softverski definirane platforme, u kojima se mrežnom funkcionalnošću upravlja softverom, a ne hardverom. Napredak u virtuelizaciji, tehnologijama zasnovanim na oblaku i automatizaciji IT i poslovnih procesa omogućavaju 5G arhitekturi da bude agilna i fleksibilna i da omogući pristup korisnicima bilo kada i bilo gdje.

Na koji način 5G postiže puno veće brzine u odnosu na prethodnike?

Prema principima komunikacije, što je frekvencija kraća, to je širina pojasa veća. Upotreba kraćih frekvencija (milimetarski talasi između 30GHz i 300GHz) za 5G mreže je razlog zašto ova mreža može postići puno veće brzine. Ovaj visokopojasni spektar pruža očekivano povećanje ne samo brzine već i kapaciteta, niske latencije i kvaliteta.

5G test brzine Australija, Amerika i Kina (Podaci iz Aprila 2020.)

Ova tehnologija nudi izuzetno nisku stopu kašnjenja, kašnjenje između slanja i primanja informacija. Sa 200 milisekundi za 4G, spuštamo se na 1 milisekundu (1 ms) sa 5G.

5G u odnosu na 4G – Koje su razlike?

Peta generacija bežičnih mreža bavi se evolucijom od mobilnog interneta do masivnog IoT-a (Interneta stvari) od 2019./2020. Glavna evolucija u poređenju sa današnjim 4G i 4.5G (poznati i kao LTE napredni, LTE-A, LTE+ ili 4G+) je da će, osim poboljšanja brzine podataka, novi IoT i kritični slučajevi upotrebe komunikacije zahtijevati novi nivo poboljšanih performansi.

• Na primjer, mala latencija pruža interaktivnost u realnom vremenu za usluge koje koriste oblak: ovo je ključ uspjeha automobila koji se sami voze, na primjer.

• 5G vs 4G također znači najmanje 100x više povezanih uređaja. 5G mora biti u mogućnosti da podrži 1 milion uređaja za 0,386 kvadratnih milja ili 1 km2.

• Također, niska potrošnja energije je ono što će omogućiti povezanim objektima da rade mjesecima ili godinama bez potrebe za ljudskom pomoći.

• Za razliku od trenutnih IoT usluga koje prave kompromise u pogledu performansi kako bi izvukli najbolje od trenutnih bežičnih tehnologija (3G, 4G, Wi-Fi, Bluetooth itd.), 5G mreže će biti dizajnirane tako da donesu nivo performansi potreban za masovni IoT .

To će omogućiti potpuno povezan svijet. Sve u svemu, to je ono što ga čini transformacijskim.

Pitate se šta je IoT (Internet of things) odnosno internet stvari?

Internet stvari, ili IoT, je sistem međusobno povezanih računarskih uređaja, mehaničkih i digitalnih mašina, objekata, životinja ili ljudi koji imaju jedinstvene identifikatore (UID) i mogućnost prenosa podataka preko mreže bez potrebe za interakcijom čovjek-čovjek ili čovjek-računar.

Nešto na internetu stvari može biti osoba s implantatom za monitor srca, farmska životinja s transponderom biočipa, automobil koji ima ugrađene senzore koji upozoravaju vozača kada je pritisak u gumama nizak ili bilo koji drugi prirodni ili umjetno načinjeni objekt kojem se može dodijeliti adresa Internet protokola (IP) i koji može prenositi podatke preko mreže.

Gotovo svaki fizički objekt može se transformirati u IoT uređaj ako se može povezati na internet kako bi se kontrolirao ili prenosio informacije. Sijalica koja se može uključiti pomoću aplikacije za pametni telefon je IoT uređaj, kao i senzor pokreta ili pametni termostat u vašoj kancelariji ili povezano ulično svjetlo.

U posljednje vrijeme i kod nas postaju popularni IoT uređaji. Vjerovatno ste mogli vidjeti kako se reklamiraju razni kućni uređaji koji imaju konekciju sa internetom. To su sve IoT uređaji koje možemo kontrolisati putem mobitela i oni spadaju u tzv. ekosistem. Međutim, funkcionalnost ovoga još nije baš na najboljem nivou jer, kao što je već spomenuto, za potpuni IoT je potrebna nova napredna tehnologija koja može omogućiti da veliki broj povezanih uređaja radi bez problema.

Kada će 5G postati standard?

Prema izvještaju Ericssona za novembar 2020., 5G će dostići 3,5 milijardi pretplatnika do 2026., što ga čini najbržom generacijom koja je ikada uvedena na globalnom nivou. 5G već postaje dostupan širom svijeta, naročito u većim gradovima, dok na našem području sve to kao i obično kasni. S obzirom da još uvijek nemamo ni potpunu pokrivenost 4G mrežom, nije baš realno očekivati napredak u skorijem periodu.